|
|
Novi Reporter br. 235, 12/9/2007
|
|
|
|
|
|
|
Uvodnik
|
|
Čudotvorac
Uostalom ako je njegova kandidatska pulenčina mogla sama sebi biti i profesor i student i uz to poljoprivrednik sa saksijom zemlje, jasno je da je predvodnik partije Radom za boljitak čudotvorac
|
|
|
Kolumna
|
|
Nezavisnost od odgovornosti
Međutim, javne kritike na račun rada tužilaštava, ni tužiocima, ni VSiTV nisu bile razlog za brigu i analizu vlastitog rada. Histerične reakcije VSiTV i tužilaca koji svaku kritiku izvana proglašavaju pokušajem pritiska i uticaja, a kritike iznutra „prelaženjem praga tolerantnog ponašanja“ ne mogu nikog uvjeriti da BiH nema veliki problem sa funkcionisanjem tužilaštava. Stvarni pritisak i uticaj na pravosuđe svakako postoji, ali se dešava daleko od očiju javnosti na potpuno drugačiji način. Naravno da ga najčešće eksponiraju visokopozicionirani zvaničnici koji imaju uticaj, novac i moć. Ali o tome se, naravno malo zna i još manje priča
|
|
|
TV kritika
|
|
Metar
Centar za obradu, putem telefonske linije noću prikuplja podatke, tako da čelnici TV kuća već ujutro imaju uvid o gledanosti svog programa. I ako su zadovoljni, objave to na sva zvona! Eto. Šta bi sa akcijom ugradnje tih uređaja i rezultatima gledanosti kod nas - nemamo pojma. Il' je možda gledanost vrlo mršava, pa je pametnije ćutati
|
|
|
Hor neuravnoteženih dječaka
Odlazeći ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Daglas Meklheni predosjetio je da će prvi čovjek američke administracije napraviti nekoliko uobičajenih nebuloza u Sidneju, pa je odlučio da ga dan ranije preduhitri i nadmaši u Sarajevu. Nije, poput gazde iz Bijele kuće, progutao šaku pereca sa ambicijom da se udavi. Smislio je inventivniji plan – sačekao je da se završi koncert Filharmonije, valjda u njegovu čast, a onda je izašao na scenu i na nevještom lokalnom jeziku otpjevao strofu svog prijedloga za tekst himne BiH |
|
|
|
Intervju
|
|
| |
|
Miloš Čirič, međunarodni konsultant i lobista iz Slovenije
Mislim da bi Vlada RS morala pristupiti tom projektu, što na neki način podrazumijeva i uspostavljanje novog identiteta. Tek na tim osnovama isplati se raditi i na imidžu. Naravno, to nije lak posao i potrebno je dobro razmisliti na koji način pristupiti tome. Srećom, postoje uzori u svijetu i može se vidjeti kako su tome pristupili, šta su radili, koje su bile njihove greške i uspjesi, a zatim je moguće primijeniti ta saznanja, uvažavajući određene posebnosti. Druga takva stvar, koja stvarno treba Republici Srpskoj, jeste «kampanja optimizma« |
